RADIOEKOLOGIJA

Naziv kolegija

RADIOEKOLOGIJA

Kod

F136

Vrsta

Predavanja (30), laboratorijske vježbe (15), seminar (15)

Razina

Izborni kolegij

Godina

2.

Semestar

3

ECTS

5 ECTS bodova

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marina Poje Sovilj

Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima radioaktivnosti, izvorima zračenja, mjerenjima radioaktivnosti, utjecajem na čovjeka, zaštitom od zračenja. Studenti se teorijski i praktično upoznaju s različitim pristupima i metodama mjerenja ionizirajućeg zračenja

Preduvjeti za upis

Položeni obavezni kolegiji u prethodnim godinama studija.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Prepoznati izvore ionizirajućeg zračenja.

2. U potpunosti objasniti, primjenjujući teorijska znanja, pojave i procese koji se događaju u interakciji tvari s izvorima ionizirajućeg zračenja.

3. Koristiti se različitim uređajima u svrhu mjerenja brzine doze i koncentracije aktivnosti ionizirajućeg zračenja.

4. Pristupati pojmu zaštite od zračenja s akademske razine (razbijanje predrasuda o izvorima ionizirajućeg zračenja (nuklearna energija, medicinske pretrage i zahvati).

5. Izmjeriti brzinu doze i koncentraciju aktivnosti ionizirajućeg zračenja upotrebom standardnih mjernih uređaja.

6. Usvojiti osnovna znanja iz regulative o zaštiti od zračenja.

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Konzultacije

Konzultacije se održavaju narednih sat vremena nakon predavanja.

Kompetencije koje se stječu

Studenti se teorijski i praktično upoznaju s različitim pristupima i metodama mjerenja ionizirajućeg zračenja i biološkim utjecajima zračenja. Radioekološka istraživanja čine osnovu za procjenu doza i procjenu posljedica radioaktivnog zagađenja na ljudsko zdravlje.

Sadržaj

Radioaktivnost, izvori ionizirajućih zračenja. Interakcija zračenja u tvari. Biološki učinak zračenja. Dozimetrija zračenja; ozračenje (ekspozicija), apsorbirana doza, dozni ekvivalent, relativni biološki učinak. Dozimetri; ionizacijska komora, proporcionalni brojač, G-M brojač; scintilacijski brojač; TL dozimetar; filmski dozimetar; poluvodički dozimetar; nuklearni detektori tragova; kemijski dozimetar. Primjena ionizirajućih zračenja. Štitovi protiv zračenja; udaljenost, vrijeme, apsorber. Djelovanje zračenja na čovjeka. Propisi o radu s ionizirajućim zračenjem. Prirodni izvori zračenja (radon), kozmičko zračenje i neionizirajuća zračenja u ljudskom okolišu.

Preporučena literatura

J. Lilley, Nuclear physics, Wiley, Chichester, 2001.

Prezentacije s predavanja

Dopunska literatura

1. Internetski portal Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost

Oblici provođenja nastave

Predavanja (30 sati) uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, izvođenje demonstracijskih pokusa i raspravu.

Studentske prezentacije i rasprave pojedinih tema na seminaru (15 sati).

Laboratorijske vježbe (15 sati)

– obvezne, ali student opravdano može izostati sa jedne laboratorijske vježbe, koju je obvezan nadoknaditi u za to predviđenom terminu.

– ponašanje na laboratorijskim vježbama mora biti u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način s kojima se studenti upoznaju na prvom, uvodnom, satu i svojim potpisom ga prihvaćaju

– rad u parovima u praktikumu je iskustveno učenje kroz timski rad

– pokusi su raspoređeni u 5 vježbi, a potrebno je izraditi pismeni izvještaj nakon svake od njih koji se donosi na pregled na početak naredne vježbe. Svako neopravdano kašnjenje donošenja izvještaja utječe na maksimalan broj bodova.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se polaže redovnim putem preko dolazaka, odrađivanja vježbi, predaje seminara i ispita.

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od deset teorijskih pitanja (od unaprijed ponuđenih 30), ukupno 100 bodova (svaki zadatak nosi maksimalno 10 bodova). Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu ostvari 50 bodova. Vrijeme za rješavanje pismenog dijela je 120 minuta.

Usmeni ispit

Na usmenom dijelu ispita ispituje se razumijevanje predavanja i odrađenih praktičnih vježbi na kojem studen mora u potpunosti objasniti, primjenjujući teorijska znanja, pojave i procese koji se događaju u interakciji tvari s izvorima ionizirajućeg zračenja. Usmeni ispit se provodi isključivo za podizanje ukupne ocjene i nije obavezan.

Ocjenjivanje

U ovisnosti od ocjene s pismenog, izvješća s vježbi, seminarskog rada i usmenog dijela ispita formira se konačna ocjena na sljedeći način:

p = 1/2*p_pismeni + 1/4*p_{seminarski rad} + 1/4*p_{izvješće s vježbi}

Kriterij za formiranje ocjene

• 50,0≤p<63% – dovoljan (2)

• 63,0≤p<76% – dobar (3)

• 76≤p<88% – vrlo dobar (4)

• 88,0≤p≤100% – odličan (5)

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija.

Statistički pokazatelji o prolaznosti kolegija.