PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 2

Naziv kolegija

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 2

Kod

Z110

Vrsta

Obavezni

Razina

Sveučilišni diplomski nastavnički studij

Godina

prva

Semestar

II.

ECTS

3

Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marija Milić

Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s praktičnim aspektima psihologije odgoja i obrazovanja

Preduvjeti za upis

Završen preddiplomski studij; odslušan kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja I (ili njegov ekvivalent)

Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja očekuje se da će studenti raspolagati sljedećim znanjima i vještinama:

  1. Definirati osnovne pojmove iz različitih teorija motivacije i emocija

  2. Opisati i usporediti alternativne pristupe obrazovanju

  3. Analizirati i odabrati postupke za motivaciju učenika u nastavi

  4. Opisati i kritički analizirati različite činitelje školskog (ne)uspjeha

  5. Opisati i usporediti različite grupne procese i grupnu dinamiku

  6. Opisati i kritički analizirati razredne procese i odabrati prikladne načine upravljanja razredom i disciplinom

  7. Odabrati i planirati različite metode mjerenja i evaluacije znanja u pojedinim akademskim domenama

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

ECTS

Ishod učenja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivanja

Bodovi

min

max

Pohađanje predavanja

0,75

1-7

Prisutnost na nastavi

Evidencija

Aktivnost na nastavi

0,5

1-7

Domaće zadaće i zadaci

Evidencija

0

5

Provjera znanja

(pismeni ispit)

0,75

1-7

Priprema za pismeni ispit

Pismeni ispit

36

60

Provjera znanja (praktični zadatak)

0,5

1-7

Priprema za praktični zadatak

Pismeni praktični zadatak

12

20

Završni ispit

0,5

1-7

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

12

20

Ukupno

3

1-7

60

100

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku jednog pismenog i jednog praktičnog zadatka) te završni ispit. Aktivnost na nastavi nije dio ukupne ocjene već dodatak na ukupni broj bodova ostvaren na preostalim elementima praćenja i ispitivanja. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente :

  • Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: pismeni ispit + praktični zadatak + završni ispit = ukupni broj bodova + aktivnost na nastavi

  • Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60%.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60% – 69,9% = dovoljan (2), 70% – 79,9% = dobar (3), 80% – 89,9% = vrlo dobar (4), 90% – 100% = izvrstan (5).

Konzultacije

U vrijeme konzultacija i prema individualnom dogovoru; pismenim i usmenim putem

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje različitih činitelja motiviranog ponašanja i razumijevanje prirode motivacije kroz perspektivu različitih motivacijskih teorija; razlikovanje različitih činitelja školskog (ne)uspjeha; poznavanje, priprema i realizacija strategija za poboljšanje motivacije u razredu; identificiranje, priprema i realizacija odgovarajućih metoda poučavanja, mjerenja i evaluacije znanja; poznavanje i kritičko razumijevanje različitih utjecaja na razredne procese, uključujući identifikaciju činitelja produktivne nastave kao što su strategije i stilovi rukovođenja razredom, obilježja grupe i grupni procesi, te primjenu istih u upravljanju razredom

Sadržaj

1. Motivacija

2. Razumijevanje emocija – uloga emocija u procesu učenja

3. Poučavanje

4. Planiranje obrazovnog procesa

5. Mjerenje i ocjenjivanje znanja

6. Evaluacija rada učitelja

7. Grupni procesi i grupna dinamika

8. Upravljanje razredom i disciplina

9. Neprilagođeno ponašanje

10. Alternativni pristupi obrazovanju

Preporučena literatura

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN.

Dopunska literatura

Barth, B. M. (2004). Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.

Beck, M. (2000). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Čudina-Obradović, , M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.

Gossen, D. C. (2011). Restitucija – preobrazba školske discipline (2. izdanje). Zagreb: Alineja.

Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. 

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex

Woolfolk, A. (2012). Educational psychology (12th ed.). New York: Allyn and Bacon (poglavlje 10, 11, 12).

Vlahović-Štetić, V.(ur.), Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Vojnović, N. (2005). Daroviti učenici: Teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Članci iz tekuće periodike.

Oblici provođenja nastave

Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i diskusijske grupe.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Redovita provjera znanja tijekom nastave (zadaci, domaći radovi). Ispit se sastoji iz pismenog ispita i problemskog zadatka tijekom godine i završnog usmenog ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, te anonimna studentska anketa.