METODIKA NASTAVE INFORMATIKE – Kolegij Odjela za fiziku

Naziv kolegija

METODIKA NASTAVE INFORMATIKE

Kod

I117

Vrsta

Predavanja (30), Seminari (30), Auditorne vježbe (15)

Razina

Osnovni kolegij

Godina

Semestar

ECTS

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić; mr. sc. Slavko Petrinšak

Cilj ili svrha kolegija

Osposobiti studente za sustavno planiranje nastavnog procesa za neposredni rad s učenicima temeljen na kurikularnom pristupu i ishodima učenja

Preduvjeti za upis

nema

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

primijeniti stečena znanja iz pedagogije, didaktike i psihologije u planiranju nastavnog procesa
izraditi kolegijni kurikulum za kolegij informatike u osnovnoj i srednjoj školi
koristiti u nastavi hibridne modele učenja i poučavanja
analizirati postignuće učenika kroz evaluaciju i samoevaluaciju

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost	ECTS	Ishod učenja	Aktivnost studenata	Metode procjenjivanja	Bodovi
Nastavna aktivnost	ECTS	Ishod učenja	Aktivnost studenata	Metode procjenjivanja	min	max
Pohađanje predavanja	0,2	1-6	Prisutnost na nastavi	Evidencija	0	5
Vježbe	0,8		Istraživanje na zadanu temu i izrada radnog materijala.	Relevantnost prikupljenih podataka i popratnih medija.		20
Domaće zadaće	1	1-6	Izlaganje seminara, diskusija	Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova)		25
Provjera znanja (kolokvij)	1,	1-6	Prikaz rezultata postavljenih zadatka	Evaluacija (profesor, studenti) i samoevaluacija	0	25
Završni ispit	1	1-6	Ponavljanje gradiva Izrada završnog rada	Izlaganje završnog rada Usmeni ispit	0	25
Ukupno	4				0	100

Konzultacije

Izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić: srijeda, 10-12

mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak, 10-12

Kompetencije koje se stječu

Primjena didaktičkih teorija i modela poučavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji računalnog obrazovanja.

Sadržaj

Uloga metodike u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadataka nastave informatike. Didaktičke teorije (Klafki, Schulz, Winkel, Frank, Moller, Klingberg) i njihova primjena u pripremi, organizaciji i analizi nastavnog sata. Modeli podučavanja (konstruktivistički, generički, radno – usmjereni, otvoreni, iskustveni, praktični, otkrivajući, analogijski). Centralno i lokalno razvijeni kurikulumi. Udžbenici.

Teorije škole s osvrtom na aktualne reforme školskog sustava.

Taksonomija računalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne građe s analizom nastavnih planova i programa za određeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja i prati napredak učenika. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa. Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju.

Preporučena literatura

Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktičke teorije, Zagreb, Educa, 1992
Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report…, 2002
Jensen, Eric: Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.
Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni kolegij Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 22/2018 https://mzo.hr/hr/rubrike/kolegijni-kurikulumi
Ljubice Bakic-Tomić Lj., Dumančića M., “Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike”, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2012, Zagreb
Udžbenička građa za osnovnu i srednju školu.

Dopunska literatura

Nacionalni kurikulumi 14. prosinca 2017. https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulumi
Priručnik za primjenu i izradu e-Škole scenarija poučavanja
https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2018/04/Prirucnik-za-primjenu-i-izradu-e-Skole-scenarija-poucavanja.pdf
Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994
Tillman, K. J. (ed) Teorije škole, Zagreb, Educa, 1994
Internet izvori. Odabrani članci.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, seminari i vježbe odvijat će se istovremeno. Na osnovu predavanja i vježbi studenti izrađuju seminare, u okviru vježbi studenti će samostalno izrađivati zadatke. Svako predavanje će pratiti vježbe koje će raditi svi studenti. Domaće zadaće – pokrivaju cijelo gradivo kolegija.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Svaki student dobiva završni seminar koji mora dovršiti do zadanog datuma te ga prezentirati 10 -minutnim predavanjem. Izrađen završni seminar te napravljeno 80% zadataka (tijekom praktikuma bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija. Ocijeni pored navedenih obaveza doprinosi aktivnost studenta rješavanjem zadataka vezanih uz određena predavanja. Završni seminar ocijenjen s ocjenom 3 ili većom uz ocjene izvršenih zadataka vrednuje se kao položeni ispit.

Ako student nije zadovoljan ocjenom, može pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Ukoliko student nije zadovoljio postavljene kriterije dužan je uz predane zadatke pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima).

Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).