PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 1

Naziv kolegija

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 1

Kod

Z109

Vrsta

Obavezni

Razina

Sveučilišni diplomski nastavnički studij

Godina

prva

Semestar

I.

ECTS

3

Način izvođenja nastave/satnica (P+V+S)

1+1+1

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marija Milić

Cilj ili svrha kolegija

Upoznati studente s praktičnim aspektima psihologije odgoja i obrazovanja

Preduvjeti za upis

Završen preddiplomski studij

Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja očekuje se da će studenti raspolagati sljedećim znanjima i vještinama:

  1. Definirati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja

  2. Opisati biološke osnove ponašanja

  3. Razlikovati i usporediti faze razvoja pojedinca

  4. Objasniti odnos procesa poučavanja, procesa pamćenja i ishoda učenja

  5. Objasniti odnos između razvoja pojedinca (kognitivni), osobina ličnosti i procesa obrazovanja

  6. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s teškoćama u učenju

  7. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s posebnim potrebama

  8. Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s poremećajima u ponašanju

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

ECTS

Ishod učenja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivanja

Bodovi

min

max

Pohađanje predavanja

0,75

1-8

Prisutnost na nastavi

Evidencija

–

–

Aktivnost na nastavi

0,5

1-8

Domaće zadaće i zadaci

Evidencija

0

5

Provjera znanja

(pismeni ispit)

0,75

1-8

Priprema za pismeni ispit

Pismeni ispit

36

60

Provjera znanja (praktični zadatak)

0,5

1-8

Priprema za praktični zadatak

Pismeni praktični zadatak

12

20

Završni ispit

0,5

1-8

Ponavljanje gradiva

Usmeni ispit

12

20

Ukupno

3

1-8

60

100

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku jednog pismenog i jednog praktičnog zadatka) te završni ispit. Aktivnost na nastavi nije dio ukupne ocjene već dodatak na ukupni broj bodova ostvaren na preostalim elementima praćenja i ispitivanja. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente :

  • Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: pismeni ispit + praktični zadatak + završni ispit = ukupni broj bodova + aktivnost na nastavi

  • Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60%.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60% – 69,9% = dovoljan (2), 70% – 79,9% = dobar (3), 80% – 89,9% = vrlo dobar (4), 90% – 100% = izvrstan (5).

Konzultacije

U vrijeme konzultacija i prema individualnom dogovoru; pismenim i usmenim putem

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje primarnih znanja iz područja psihologije odgoja i obrazovanja; poznavanje bioloških osnova ponašanje; razumijevanje faza razvoja pojedinca te veze između intelektualnog razvoja, ličnosti i procesa obrazovanja; poznavanje temeljnih procesa vezanih uz pamćenje, važnijih modela učenja te njihovu primjenu u obrazovnim sustavima; poznavanje specifičnosti rada s učenicima s teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i učenicima s posebnim potrebama;

Sadržaj

1. Uvod u znanstvenu psihologiju

2. Definiranje područja psihologije obrazovanja

3. Biološke osnove ponašanja

4. Razvoj pojedinca

5. Kognitivne sposobnosti i kreativnost

6. Ličnost i individualne razlike

7. Pamćenje

8. Učenje

9. Učenici s teškoćama u učenju i posebnim obrazovnim potrebama

Preporučena literatura

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN.

Zarevski, P. (2007). Psihologija učenja i pamćenja (5. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Atkinson i Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap

Beck, M. (2004). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Čorkalo Biruški, D. (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga.

Čudina-Obradović, , M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.

Gardner, H. Kornhaber, M.L. i Wake, W. K. (1999). Inteligencija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Hock, R.R. (2004). Četrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rathus S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne poteškoće. Zadar: ITP Forum.

Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: Theory and practice (10th ed.). New York: Pearson.

Vasta, R, Haith, M. M. i Miller, S. A. (2004). Dječja psihologija (3. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Članci iz tekuće periodike

Oblici provođenja nastave

Nastava će se odvijati kroz predavanja, seminare i diskusijske grupe.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Redovita provjera znanja tijekom nastave (zadaci, domaći radovi). Ispit se sastoji iz pismenog ispita i problemskog zadatka tijekom godine i završnog usmenog ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, te anonimna studentska anketa.