PRAKTIKUM IZ EKSPERIMENTALNE NASTAVE FIZIKE 1

Naziv kolegija

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

Kod

F117

Vrsta

Laboratorijske vježbe

Razina

Osnovna

Godina

1.

Semestar

1

ECTS

5 ECTS boda

Nastavnik

izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić; Igor Miklavčić, pred.

Cilj ili svrha kolegija

Cilj kolegija je povezati temeljna znanja i koncepata iz područja osnova fizike koja su studenti stekli na preddiplomskom studiju fizike s načinom njihova izvođenja u nastavi fizike u osnovnoj i srednjoj školi. Izraditi osobnu bazu izvođenja pokusa i popisa pribora za budući poziv magistra edukacije. Organizirati laboratorijske vježbe za rad u timu, uz nadzor predavača.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji: Osnove fizike 1-4, Laboratorijske vježbe iz fizike A i B

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Demonstrirati elementarne pokuse iz područja mehanike, hidrostatike, hidrodinamike, kalorimetrije i termodinamike prema pisanim uputama.

2. Osmisliti nove pokuse kojima se demonstriraju fizikalne pojave iz područja mehanike, hidrostatike, hidrodinamike, kalorimetrije i termodinamike.

3. U potpunosti objasniti, primjenjujući teorijska znanja, pojave i procese koji se događaju u izvedenim fizikalnim pokusima.

4. Koristiti se različitim uređajima u svrhu mjerenja fizikalnih veličina kao i računalom u svrhu izvođenja i obrade rezultata.

5. Napisati osobnu kolekciju s više od 80 pokusa za nastavu fizike u osnovnoj i srednjoj školi te izraditi kompletan i detaljan izvještaj o izvršenom pokusu.

6. Procijeniti i evaluirati izvore pogrešaka fizikalnih veličina u pokusu.

7. Napisati osobnu kolekciju s više od 350 numeričkih zadataka za nastavu fizike u srednjoj školi.

8. Usvojiti ponašanje u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način.

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Konzultacije

Konzultacije se održavaju narednih sat vremena nakon praktikuma.

Kompetencije koje se stječu

Studenti usvajaju znanja i stječu vještine u sastavljaju uređaja i izvođenju pokusa koje će izvoditi kao magistri edukacije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno koje će izvoditi njihovi učenici u laboratorijskom radu.

Sadržaj

Osnovna mjerenja u fizici (duljine, mase, vremena, gustoće,…), određivanje gustoće čvrstih tijela i tekućina pomoću uzgona, hidrostatski i hidrodinamički tlak, Arhimedov zakon, proučavanje jednolikog i jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu, proučavanje nejednolikog gibanja, provjeravanje temeljnog zakona gibanja, sila trenja, rastavljanje sile na komponente, proučavanje centripetalne i centrifugalne sile, provjeravanje zakona o očuvanju mehaničke energije, provjeravanje I. zakona termodinamike, provjeravanje plinskih zakona, određivanje toplinskog koeficijenta tlaka plina, određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta čvrstih tijela i tekućina, određivanje specifične topline taljenja leda.

Preporučena literatura

1. Vernić-Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 1990.

2. Kartoteka pokusa za Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 http://kolegij.fizika.unios.hr/penf1/

3. R. Jurdana-Šepić i B. Milotić, Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet, Rijeka 2002

4. Mikuličić-Varićak-Vernić, Zbirka zadataka za I. do IV. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

1. Udžbenici fizike za srednju školu

2. Internetski portal E-škole fizike

Oblici provođenja nastave

Laboratorijske vježbe

– obvezne, ali student opravdano može izostati sa dvije laboratorijske vježbe, koje je obvezan nadoknaditi u za to predviđenim terminima

– ponašanje na laboratorijskim vježbama mora biti u skladu s pravilima rada u laboratoriju na siguran način s kojima se studenti upoznaju na prvom, uvodnom, satu i svojim potpisom ga prihvaćaju

– rad u parovima u praktikumu je iskustveno učenje kroz timski rad

– pokusi su raspoređeni u 10 vježbi, a potrebno je izraditi pismeni izvještaj nakon svake od njih koji se donosi na pregled na početak naredne vježbe. Svako neopravdano kašnjenje donošenja izvještaja utječe na maksimalan broj bodova.

– određen broj riješenih numeričkih zadataka iz navedene zbirke zadataka je sastavni dio svake vježbe

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se polaže na jedan od dva načina:

a) Redovnim putem preko dolazaka, odrađivanja vježbi, predaje izvještaja i 4 kolokvija (2 ulazna i 2 izlazna kolokvija) ukoliko se ostvari više od 50% danih bodova. U ovisnosti od ostvarenog broja bodova s kolokvija, sudjelovanja na laboratorijskim vježbama, napisanih izvještaja i riješenih numeričkih zadataka formira se konačna ocjena na sljedeći način, a kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu:

p = 0,3*p_nastava + 0,7*p_kolokviji

b) Putem završnog ispita iz kolegija. Ukoliko se ne ispuni minimum od 50% student ima mogućnost polaganja ispita putem pismene, praktične i usmene provjere znanja, uz uvjet je da je student predao sve tražene izvještaje. Studenti koji nisu zadovoljni predloženom ocjenom mogu pristupiti završnom ispitu. Kriterij ocjenjivanja je napisan niže u tekstu.

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od deset teorijskih pitanja, pet konceptualnih zadataka i pet numeričkih zadataka, ukupno 100 bodova (svaki zadatak nosi maksimalno 5 boda). Student je uspješno položio pismeni dio ispita ako na pismenom ispitu ostvari 25 bodova iz teorije i 25 bodova iz konceptualnih i numeričkih zadataka (zajedno). Vrijeme za rješavanje pismenog dijela je 180 minuta.

Praktični dio ispita

Nakon pismenog dijela ispita slijedi praktični dio ispita na kojem se izvode dva pokusa (maksimalno 100 bodova ), a ocjenjuje se:

– koncept (skica, pribor, jednadžbe) -> 20 bodova (2*10 bodova)

– izvođenje vježbe (sastavljanje, urednost, sigurnost, samostalnost) –> 40 bodova (2*20 bodova)

– obrada rezultata (izračun, pogreške, prikaz – tablice, grafovi) -> 40 bodova (2*20 bodova)

Vrijeme za izvođenje praktičnog dijela je 120 minuta.

Usmeni ispit

Na usmenom dijelu ispita ispituje se razumijevanje odrađenih praktičnih vježbi što podrazumijeva: definicije, iskaze zakona, izvode i interpretacije rezultata. Maksimalno se može ostvariti 100 bodova.

Ocjenjivanje

U ovisnosti od ocjene s pismenog, praktičnog i usmenog dijela ispita te broja bodova ostvarenih na kolokvijima i vježbama formira se konačna ocjena na sljedeći način:

p = 0,3*p_nastava + 0,3*p_pismeni + 0,3*p_praktični + 0,1*p_usmeni

Kriterij za formiranje ocjene

• 50,0≤p<63% – dovoljan (2)

• 63,0≤p<76% – dobar (3)

• 76≤p<88% – vrlo dobar (4)

• 88,0≤p≤100% – odličan (5)

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija.

Statistički pokazatelji o prolaznosti kolegija.