OSNOVE PROGRAMIRANJA 1

Opće informacije
Nositelj predmetadoc.dr.sc. Ivan Vazler
Naziv predmeta Osnove programiranja 1
Studijski program Preddiplomski studij fizike
Status predmeta Obvezni
Godina 1.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata5
Broj sati (P+V+S)15+45+0
OPIS PREDMETA   
Ciljevi predmeta 
Steći temeljna znanja iz područja razvoja programske podrške, a posebno aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja.
Uvjeti za upis predmeta 
Nema
Očekivani ishodi učenja za predmet  
Definirati osnovne pojmove iz područja programiranja (F12) Koristiti jednostavne algoritme i znati ih implementirati u strukturiranom programskom jeziku (F12) Pisati i testirati programe koji rješavaju jednostavne računske probleme (F12)
Sadržaj predmeta 
Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. Analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma (dijagram toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, održavanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture (linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture). Vodič kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).
Vrste izvođenja nastave  predavanja seminari i radionice   vježbe   obrazovanje na daljinu terenska nastavasamostalni zadaci   multimedija i mreža   laboratorij mentorski rad ostalo ___________________
Komentari  
Obveze studenata 
Priprema za nastavu i pohađanje nastave Rješavanje domaćih zadaća  Pisanje kolokvija Testiranje programskih rješenja i diskusija
Praćenje1 rada studenata 
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi     Seminarski rad     Eksperimentalni rad     
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej     Istraživanje     
Projekt     Kontinuirana provjera znanja       Referat     Praktični rad     
Portfolio                    
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 
Tijekom semestra studenti imaju mogućnost skupljanja bodova izvršavajući zadane aktivnosti. Studenti koji iz kolokvija ostvare minimalno 40% bodova oslobođeni su pisanog dijela ispita.   prisutnost na nastavi i praćenje nastave – 5% ocjene  pismeni kolokviji – 45% ocjene  usmeni ispit – 50% ocjene  Studenti koji nisu ostvarili minimum bodova tijekom semestra polažu pismeni i usmeni ispit. Na osnovu ukupno ostvarenih bodova, studenti mogu dobiti sljedeće ocjene:  Izvrstan (5) za ostvareno 90 ili više bodova,  Vrlo dobar (4) za ostvareno od 75 do 89,9 bodova,  Dobar (3) za ostvareno od 60 do 74,9 bodova,  Dovoljan (2) za ostvareno od 40 do 59,9 bodova. 
Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 
Python dokumentacija (https://docs.python.org/3/) L. Budin et al., Računalno razmišljanje i programiranje u Pythonu, Element, Zagreb, 2017.
Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 
S. Stankov: Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2003. R. Simon, M. Schmidt. Teach Yourself Visual C++.NET in 24 Hours, Sams, Indianapolis, 2002 Dokumentacija raznih programskih jezika
 Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu 
Naslov  Broj primjeraka Broj studenata 
L. Budin et al., Računalno razmišljanje i programiranje u Pythonu, Element, Zagreb, 2017. 15 
   
   
   
   
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija 
Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija. Statistički pokazatelji o prolaznosti predmeta.