POVIJEST FIZIKE

Naziv kolegija

Povijest fizike

Kod

F128

Vrsta

Predavanja (30) + Seminari (15)

Razina

Izborni kolegij

Godina

2.

Semestar

3

ECTS

3

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić

Cilj ili svrha kolegija

Razumijevanje povijesnog razvoja fizike i dublje shvaćanje fizikalnih pojmova.

Preduvjeti za upis

Položeni kolegiji općih fizika, matematike te odslušani kolegiji klasične mehanike, elektromagnetizma i kvantnih fizika.

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

  1. Opisati i prokomentirati početke razvoja znanosti u antičkoj Grčkoj s posebnim osvrtom na osnovne ideje miletske, pitagorejske, atomističke, elejske i peripatetičke škole.

  2. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o prostoru i vremenu od prvih kozmoloških modela antičke Grčke do suvremenim kozmoloških modela.

  3. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o svjetlosti.

  4. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o odnosu sile i gibanja.

  5. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o elektricitetu i magnetizmu.

  6. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o konceptu energije i topline.

  7. Opisati i prokomentirati povijesni razvoj ideja o strukturi tvari s posebnim osvrtom na otkrića pojava koje su dovele do razvoja kvantne mehanike.

  8. Opisati i evaluirati doprinos razvoju fizike najznačajnijih svjetskih (Aristotel, Galilei, Newton, Kepler, Faraday, Maxwell, lord Kelvin, Einstein, Planck, Curie, Bohr, Rutherford, …) ali i hrvatskih znanstvenika (Bošković, Petriš, Dalmatin, De Dominis, Tesla, Mohorovičić, Milanković, …).

Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

Nastavna aktivnost

ECTS

Ishod učenja

Aktivnost studenata

Metode procjenjivanja

Bodovi

min

max

Pohađanje predavanja

0,25

1-8

Prisutnost na nastavi

Evidencija

0

20

Seminari

1,25

8

Izrada seminara o životu i djelu najznačajnijih svjetskih i hrvatskih znanstvenika. Javna prezentacija seminara, kritičko praćenje i pismena evaluacija

Ocjena pisanog seminara (do 10 bodova) te ocjena usmenog
izlaganja (do 20 bodova)

0

30

Završni ispit

1,5

1-8

Odgovaranje na postavljena pitanja

Usmeni ispit

0

50

Ukupno

3

0

100

Konzultacije

Četvrtkom, 12-13:30

Kompetencije koje se stječu

Bolje razumijevanje ideja i pojava u povijesti znanosti koje su dovele do stvaranja današnjih koncepata u fizici. Razvijanje pisanih i govornih komunikacijskih vještina te stručnog izražavanja prilikom pisanja seminara te javnog nastupa.

Sadržaj

Početci razvoja fizike. Fizika u staroj Grčkoj, učenje o atomima, Aristotelova prirodna filozofija. Fizika u srednjovjekovnoj Europi. Rađanje nove fizike, Galilei, Kepler, Descartes, Leibniz. Newtonova prirodna filozofija. Klasična fizika, razvoj mehanike, optike, nauke o toplini i elektromagnetizma. Suvremena fizika, relativistička fizika, kvantna fizika, atomska i nuklearna fizika, fizika osnovnih čestica.

Preporučena literatura

Z. Faj, Pregled povijesti fizike, PF, Osijek 1999.

Dopunska literatura

I. Supek, Povijest fizike, ŠK, Zagreb, 1990.

Ž. Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, ŠK, Zagreb, 1992.

G. Gamow, The great physicists from Galileo to Einstein, Dover Pub., New York, 1961.

W. C. Cropper, Great physicists, Oxford University Press, 2001.

S. I. Vavilov, Isaac Newton, prijevod s ruskog, Zagreb, 1950.

Oblici provođenja nastave

Nastava se izvodi kroz predavanja. Naglašeno je poticanje studenata na raspravu i samostalno zaključivanje o povijesnom razvoju pojedinih pojmova. Na seminarima, studenti prikazuju život i djelo nekih najznačajnijih hrvatskih (ali i svjetskih) fizičara i znanstvenika (Bošković, Petriš, Dalmatin, De Dominis, Tesla, Mohorovičić, Milanković, …)

Način provjere znanja i polaganja ispita

1. Praktični (20%):

Kvaliteta aktivnosti studenta je osnovna mjera uspješnosti u kolegiju. Ocjena se izvodi iz kvalitete izvedbe studenta na seminarima.

2. Seminari (30%):

Svaki student izlaže seminar u trajanju od 30 minuta. Ostali studenti prate izlaganje, a nakon toga imaju 15 minuta za kritički osvrt kojeg predaju u pisanoj formi (izrada prezentacije, korištenje audio-vizualnih nastavnih sredstava i pomagala, jasnoća izričaja, trajanje izlaganja, …).

3. Usmeni (50 %):

Odgovor na 4 pitanja (iz svake cjeline po jedno) – izvlače se kartice s pitanjima!

Kriterij za formiranje ocjene

50,0≤p<63% – dovoljan (2)

63,0≤p<76% – dobar (3)

76≤p<88% – vrlo dobar (4)

88,0≤p≤100% – odličan (5)

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Jezik poduke je hrvatski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog kolegija i/ili modula

Putem ankete (anonimna jedinstvena studentska anketa) nakon održane nastave. Anketa će tako poslužit u identifikaciji slabih dijelova u strukturi i izvedbi kolegija.

Statistički pokazatelji o prolaznosti kolegija